Zdravlje žena

Proizvodi za žene – posebne nutritivne potrebe

Potrebe za ishranom žena se razlikuju od potreba muškaraca u mnogim fazama njihovog života. Zbog fizičkih promena koje se dešavaju, na primer, u pubertetu, menstrualnom ciklusu, potencijalnoj trudnoći ili menopauzi, žensko telo treba da se prilagodi ovim različitim fazama života. Dakle, ženama su potrebni hranljivi sastojci posebno prilagođeni njima.

Iako se žene po pravilu hrane zdravije i uravnoteženije od muškaraca, ipak unose nedovoljne količine nekih hranljivih materija. Prema trenutnoj studiji DEGS1 koju je sproveo Institut Robert Koch, samo 15% žena i 7% muškaraca ispunjava preporuke Nemačkog društva za ishranu.

Na primer, problem sa nedovoljnom količinom gvožđa, češće pogađa žene nego muškarce jer žene gube gvožđe tokom menstruacije. Isto važi i za mineral kalcijum, čije snabdijevanje je ponekad neadekvatno kod žena zbog trudnoće i loše apsorpcije kalcijuma u ​​telu nakon menopauze.

Gvožđe, element u tragovima – dodatna pomoć za žene

Svi, naročito žene bi trebalo da konzumiraju gvožđe, element u tragovima, svakodnevno u dovoljnim količinama, jer je važan za višestruke funkcije u organizmu. Doprinosi, stvaranju crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina i podržava transport kiseonika u krvi. Štaviše, igra važnu ulogu u energetskom metabolizmu i deobi ćelija.

Menstruacija dovodi do gubitka gvožđa. Kod jakog menstrualnog krvarenja gubitak gvožđa može premašiti unos gvožđa, jer 1 ml krvi sadrži u proseku 0,5 mg gvožđa. Žene stoga imaju veću potrebu, 15 mg gvožđa, nego muškarci koji imaju dnevnu potrebu od 10 mg.

Tokom trudnoće, potreba za gvožđem se povećava jer je nerođenom detetu potreban i element u tragovima za snabdevanje krvlju i izgradnju unutrašnjih organa. Količina krvi kod trudnice se povećava kako bi se obezbedila cirkulacija krvi rastuće materice. Njenom telu je sada potrebno između 20 i 30 mg gvožđa dnevno.

Potrebe za gvožđem ostaju visoke tokom laktacije jer majka koja doji mora da obezbedi svoju bebu elementima u tragovima kroz majčino mleko.

Naš savet: Češće jedite meso, jer se gvožđe životinjskog porekla bolje apsorbuje u ljudski sistem za varenje nego gvožđe biljnog porekla. Ali naravno, mahunarke, povrće i proizvodi od celog zrna takođe su dobri izvori gvožđa.

Uz hranu bogatu vitaminom C, kao što je sok od pomorandže, možete poboljšati unos gvožđa iz biljnih izvora.

Kalcijum – naročito važan tokom trudnoće i menopauze

Naravno, kalcijum nije potreban samo ženama, već i muškarcima. Mineralna supstanca je esencijalna komponenta naših kostiju i zuba i upravo se tu nalazi oko 99% celokupnog sadržaja kalcijuma u ​​telu.

Kalcijum doprinosi normalnom održavanju kostiju, koagulaciji krvi i funkciji mišića.

Naše kosti su podložne stalnom formiranju i propadanju, pri čemu se potreban kalcijum rastvara iz kosti na zahtev. Pošto naše telo ne proizvodi kalcijum, moramo da ga unosimo hranom. Najpoznatiji izvori kalcijuma su mleko i mlečni proizvodi, ali i hrana biljnog porekla, kao što su brokoli ili lešnici, sadrže kalcijum. Preporučen dnevni unos kalcijuma putem hrane je 1000 mg.

Činjenica je da je u mnogim fazama života ženama potrebno više kalcijuma nego muškarcima.

Tokom trudnoće i dojenja, ova mineralna supstanca je neophodna i za majku i za dete, jer je bebi potreban kalcijum i za izgradnju koštanih struktura. Ako nema dovoljno kalcijuma, on će biti povučen iz koštanog tkiva majke.

Takođe tokom i nakon menopauze, adekvatan unos kalcijuma igra važnu ulogu za žene jer smanjenje gustine kostiju predstavlja zdravstveni rizik. Gustina kostiju opada sa starenjem, pošto se nakon menopauze proizvodi manje polnih hormona koji regulišu nivo kalcijuma.

Naš savet: Obezbedite dovoljnu količinu vitamina D. Vitamin D deluje kao „pomoćnik u ugradnji kalcijuma“ i tako doprinosi normalnom održavanju kostiju. Naša koža je u stanju da sama proizvodi vitamin D ako je izložena sunčevoj svetlosti, ali na našim geografskim širinama, ova proizvodnja je često nedovoljna u jesenjim i zimskim mesecima.